Franjevački Samostan
Krajem XII veka pominje se utvrđenje (prvobitno) i nešto kasnije manstir Templara u Baču, koji tek u prvoj polovini XII veka poprima svoj i danas delimično sačuvan izgled.
Ukidanjem kaluđerskog reda Templara manastir prelazi u ruke Franjevaca 1301. godine.
Temelje ovom samostanu postavili su pripadnici viteško-monaškog reda Templara još 1169. godine.
Samostan je izgrađen u kasnoromaničkom i ranogotičkom stilu.
U svojim osvajačkim pohodima Turci su ga delimično porušili i pretvoli u džamiju.
Tada je Bač bio sedište bačke nahije koja je uključivala oko 70 sela.

Franjevački Samostan - Stara Slika
U samostanu se čuva italokritska ikona slikara Dime rađena 1687. godine.
Takođe se pri samostanu nalazi jedna od najstarijih biblioteka u zemlji u kojoj se čuvaju knjige iz 15. veka.
U 17. veku pri samostanu su bile ustanovljene studije na kojima su se izučavala dela Aristotela i Platona.
U ratovima koji su se vodili do kraja XVII veka bačkim prostorima, samostan je u više navrata rušen i paljen, doziđivan i obnavljan pa otuda i arhitektonsko šarenilo samostanskih zgrada.
Vidljivi su tragovi romanike, kao i kasnijih gotskih prepravki i baroknog dograđivanja (inventar).
Nekako u to vreme pri ovom samostanu su ustanovljene i studije na kojima su se proučavala dela Platona i Aristotela.

Franjevački Samostan Bač
Najstariji i stilski najzanimljiviji delovi su prostrana romanska apsida – svetilište i ostaci gotskih fresaka iz XV veka, kao i masivni samostanski zvonik na osnovama iz XII veka, koji daju upečatljivo obeležje ovom zdanju.
Do turske okupacije Bač je znamenito mesto i kraljevski grad koji oni često posećuju.
Jedno je od sedišta nadbiskupa čija je palata u tvrđavi.
U Baču postoje u to vreme bar još dve crkve i više manjih u okolini sa slabijim predutvrđenjima (sv. Antun Pustinjak na Feliću).
-








